Muhammed a.s. – naslijeđe poslanika je dokumentarni film koji nadahnuto govori o životu, misiji, poruci i naslijeđu Poslanika Muhammeda a.s. Na primjeru savremenih američkih muslimana: profesora, doktora, medicinskih sestara, političara, vatrogasaca, radnika itd., saznajemo šta za njih danas  znači poslanikova poruka. Šta znači biti, ostati i opstati musliman danas na Zapadu i u Americi?! Kroz ovaj film možemo naučiti puno o životu našeg Poslanika a. s., ali i dobiti novu snagu i elan da njegovu poruku i učenje pretočimo i u naš svakodnevni život.

Trajanje: 115 minuta
Jezik: Sinhronizovano i tilovano na bosanski
Emitovano na: NTV Hayat

Gazi Husrev-begova medresa je najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni Hercegovini i jedna od rijetkih u svijetu koja u kontinuitetu radi nepunih 470 godina. Osnovana je 26. redeba 943. godine po Hidžri (8. januara 1537. godine po gregorijanskom kalendaru). Njen osnivač je unuk turskog sultana Bajazida II, najznamenitiji namjesnik i dobrotvor Bosne Gazi Husrev-beg, čija Vakufnama čini trajnu organizacijsku i programsku osnovu rada ove škole.

Zahvaljujući vakifovoj mudroj i dalekvidoj oporuci iz navedene Vakufname da se u školi, pored duhovnih i tradicionalnih znanosti, izučava “i drugo što bude potrebno s obzirom na običaj i mjesto”, Gazi Husrev-begova medresa je cijelo vrijeme svoga postojnja bila u punom znanstveno-pedagoškom dosluhu s prilikama i vremenom u kojem je djelovala. Gazi Husrev-begovu medresu završilo je više hiljada bošnjačkih alima, imama, hatiba, muallima, muftija, hafiza, ali i renomiranih filozofa, umjetnika i znanstvenika.

Dokumentarni film pod nazivom “Gazi Husrev-begova medresa – Višestoljetni čuvar bošnjačke duhovnosti” snimljen je 1999. god. u produkciji BHT. Autori filma su Aziz Kadribegović, dr. Enes Karić i Dinno Kassalo. (Trajanje: 25 min.)

1. dio

2. dio

3. dio

Halid Rifatbegović autor je dokumentarnog filma “Kur’anske poruke”. Tradicija promicanja i jačanja osjećaja za Kur’an, za ljepotu i veličinu kur’anske poruke, praktikuje se već godinama u Islamskom centru u Zagrebu, na evropskom takmičenju učača Kur’ana. Na ovom takmičenju učestvuju mladi učači Kur’ana iz raznih zemalja svijeta. (Trajanje: 26 min.)

1. dio

2. dio

3. dio

Sultan Selimova džamija krasila je centar Stoca i slovila kao najstarija, najveća i najljepša džamija u čitavom kraju. Sagrađena je, barem se tako razumijevalo iz natpisa ispisanog tušem i lijepim nashta’lik pismom na ploči koja je stajala iznad ulaznih vrata, 925. hidžretske godine, odnosno u periodu od 3. januara do 22. decembra 1519. Bila je sagrađena od tesanog kamena sa prizmastom kamenom munarom visokom 26 metara.
U zemljišnim knjigama Stoca ubilježena pod brojem 1186, k.č. 2/219 precizirana je njena površina od 292 metra koju su zauzimali još avlija sa šadrvanom, dio harema sa vrlo starim nišanima, gasulhana i niz dućana okrenutih ka tepi. Historičarima je bila jako važna činjenica da je Careva džamija, kako su je još zvali, sačuvala prvobitne dekoracije i levhe u svome enterijeru. Impresivnu zbirku činilo je osam pokretnih levhi iz 18. i 19. stoljeća ispisanih tintom na pergamentu od kojih su neke iluminirane bojenim ukrasima i tečnim zlatom, te dvadesetak levhi urađenih na zidovima u fresko-tehnici, koje su najvjerojatnije poticale iz 1788. godine, kada je džamija obnavljana. Careva je džamija imala i svoju knjižnicu sa više desetina rukopisnih djela na bosanskom, arapskom, turskom i perzijskom jeziku nastalih u vremenu od 17. do 19. stoljeća. Vrijeme namaza ovdje se mjerilo velikim zidnim satom sa klatnom, starim više od stoljeća i po, a samu džamiju krasila je zavidna zbirka od 50 ćilima i 30 serdžada, jedna od najvrednijih u BiH.

Sultan Selimova džamija zapaljena je i minirana početkom ljeta 1993. godine. No, čak ni bojovnicima HVO-a nije uspjelo da u jednom nasrtaju unište Carevu ljepoticu i sva njena blaga: zločin je repriziran augusta 1993, kada je upotrijebljeno dovoljno eksploziva da i džamija i svi prateći objekti budu srušeni do temelja, a sve njene vrijednosti nestanu u pepelu. Preostala građa je odvezena.

Careva džamija je obnovljena i zvanično otvorena 2003.godine.

1. dio

2. dio

3. dio

Pogledajte dokumentarni film „Islamsko visoko školstvo u BiH”. Korijeni visokog islamskog školstva u BiH sežu daleko u prošlost, u vrijeme Gazi Husrev bega. Najprestižnija visoka naučno-obrazovna institucija koja nudi islamsko obrazovanje na ovim prostorima, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, najizravnije je naslonjena na vjerske i kulturno-prosvjetne temelje i na duhovno bogatstvo prošlosti Islama na ovim prostorima. Autor dokumentarnog filma je Nedim Hrbat.

1. dio

2. dio

3. dio

4. dio

5. dio

Dokumentarni film “Put u Mekku – Putovanje Muhammeda Asada” je priča o jednom od najvećih islamskih mislilaca 20. stoljeća. Muhammed Asad je rođen kao Leopold Weiss u jednoj jevrejskoj familiji na istočnoj granici tadašnje Austrougarske monarhije. U 26. godini svoga života prelazi na islam. Dugo radi kao dopisnik prestižnih dnevnih novina “Frankfurter Zeitung” za Bliski istok, putuje po islamskom svijetu, radi kao ambasador Pakistana u UN-u, prevodi Kur’an na engleski jezik (The message of Quran, Poruka Kur’ana, El-Kalem, 2004.), koji se smatra najboljim prijevodom Kur’ana uopće. Njegova autobiografija pod naslovom “Put u Mekku” spada u načitanija dijela islamske književnosti, a prevedena je na desetine svjetskih jezika. Dokumentarni film o Asadu je snimljen 2008. godine i osvojio je nekoliko prestižnih nagrada.

1. dio

2. dio

3. dio

4. dio

5. dio

6. dio

Sadržaji vezani za Muhammeda Asada na bosnamuslimmedia.com:

- Put u Mekku – Muhammed Asad (pdf)
- Otvoreni put islama – obnova duhovnosti – Muhammed Asad (pdf)

Dokumentarni film pod nazivom “Bajramski dani” govori o bosanskim islamskim običajima vezanim za doček i obilježavanje Bajrama, kao i o ikrar dovama i ispraćaju hadžija na hadž.

1. dio

2. dio

3. dio

Ovaj naslov, kao pandan nazivu najpoznatijeg književnog djela Meše Selimovića, predstavlja i sasvim drugačiju dervišku sudbinu od Nurudinove sufijsko-vjerske kontemplacije o postojanju i smrti. Junak ove dokumentarne priče raspoređuje svoj život između imamsko-duhovne introvertiranosti i svjetovno-egzistencijalnih poziva za ljudska i humana izvršenja. Pa će u vrijeme agresije, šejh hadži Mustafa Čajlaković iz tišine svog tekijskog mihraba otići u prve redove odbrane jedine domovine i zaraditi metak pod srce koji i danas nosi kao uspomenu na svoju patriotsku obavezu.

1. dio

2. dio

3. dio

„Put do tekije“ je dokumentarna emisija autora Nedima Hrbata u kojoj nas šejh Hadžimejlić upoznaje sa kapima u moru tesavvufa.

Tesavvuf nam nudi put na kojem se može napredovati ka uzvišenom cilju samo-ostvarenja, dostignuća suštine našeg bića. To je put ljubavi, put znanja, put predanosti Uzvišenom Allahu. Tesavvuf ima za cilj uklanjanje svih zastora koji stoje između čovjeka i njegovog Gospodara, Allaha Uzvišenog. Temelji tesavvufa se oslanjaju na izvršavanje propisanih islamskih obreda, kao i na život utemeljen na moralu i etičkim principima. Postoje četiri nivoa prakse i razumijevanja u tesavvufu, a svaki od njih je sazdan na stepenu koji se nalazi ispod njega. To su: Šeriat (vjerski zakon), Tarikat (duhovni put), Hakikat (istina) i Marifet (spoznaja)…

Naime veliki sufija, Ibn Arebi, objašnjava ova četiri stepena na sljedeći način: „Na nivou zakona (šerijata) postoji ‘moje i tvoje’. To znači da su zakonom zagarantovana prava pojednica i moralni odnosi među ljudima. Na nivou tarikata kaže se: ‘moje je tvoje i tvoje je moje’. Od derviša se očekuje da se ponašaju bratski jedni prema drugima i da otvore svoje domove, svoja srca i svoje novčanike među sobom. Na nivou hakikata nema ‘ni moga, a ni tvoga’. Sufija koji dostigne ovaj nivo shvata da sve stvari dolaze od Allaha Uzvišenog, da smo mi samo privremeni korisnici tih stvari i da nam u biti ništa ne pripada. Oni koji su spoznali Istinu, izdigli su se iznad vezanosti za ono što posjeduju, iznad vezanosti za bilo šta vanjsko ili materijalno, uključujući društveni položaj i slavu. Na nivou marifeta (spoznaje ne – podvojenosti), nema ‘ni mene, a ni tebe’. Na ovome nivou sufija spoznaje da je sve dio Allaha i da niko nije odvojen od Njega.“

1. dio

2. dio

3. dio

Više tekstova o tesavvufu možete pročitati ovdje.